Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti
Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 17/19.; dalje u tekstu: Zakon) su definirane nepravilnosti kao kršenja zakona i drugih propisa te nesavjesno upravljanje javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima Europske unije koje predstavlja ugrožavanje javnog interesa, a koja su povezana s obavljanjem poslova kod poslodavca.
Kao primjeri nepravilnosti, mogu se izdvojiti neobjavljivanje propisanih dokumenata, manipulacije financijskim izvještajima ili nesavjesno upravljanje javnim dobrima, a zbog kojeg može doći do ugrožavanja ljudskog zdravlja.
Prijavitelj nepravilnosti je fizička osoba koja prijavljuje nepravilnosti koje su povezane s obavljanjem poslova kod poslodavca. Važno je istaknuti da obavljanje poslova, osim radnog odnosa obuhvaća i volontiranje, obavljanje poslova preko ugovora o djelu, studentske poslove i dr. Prema tome, prijavitelj nepravilnosti može biti svaka osoba koja obavlja poslove kod poslodavca ili na bilo koji način sudjeluje u djelatnostima javne vlasti, pravne ili fizičke osobe, neovisno o vrsti ugovora i tome da li je u radnom odnosu ili izvan njega. Povjerljiva osoba je zaposlenik poslodavca imenovan za zaprimanje prijava nepravilnosti i vođenje postupka u vezi s prijavom nepravilnosti.
Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti poslodavcu. Ono podrazumijeva prijavu povjerljivoj osobi imenovanoj od strane poslodavca za zaprimanje prijava unutar poslodavca. Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti dužan je uspostaviti svaki poslodavac koji zapošljava barem 50 osoba i to općim aktom internog karaktera kojim će detaljnije propisati postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.
Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti započinje dostavljanjem prijave povjerljivoj osobi. Zakonom je propisan sadržaj prijave, pa tako ona sadrži:
- podatke o prijavitelju nepravilnosti,
- naziv poslodavca prijavitelja,
- podatke o osobi i/ili osobama na koje se prijava odnosi,
- datum prijave,
- opis nepravilnosti koja se prijavljuje.
Prijava se može podnijeti neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u elektroničkom obliku (npr. e-mailom) ili usmeno izjaviti na zapisnik.
Povjerljiva osoba dužna je:
1. zaprimiti prijavu nepravilnosti,
2. ispitati prijavu nepravilnosti najkasnije u roku od šezdeset dana od dana zaprimanja prijave,
3. bez odgode poduzeti radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti ako je prijavitelj nepravilnosti učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva štetne radnje zbog prijave nepravilnosti,
4. prijavu o nepravilnosti proslijediti tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave, ako nepravilnost nije riješena s poslodavcem,
5. obavijestiti prijavitelja nepravilnosti, na njegov zahtjev, o tijeku i radnjama poduzetima u postupku i omogućiti mu uvid u spis u roku od trideset dana od zaprimanja zahtjeva,
6. pisanim putem obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o ishodu postupka iz stavka 1. ovoga članka odmah nakon njegova završetka,
7. pisanim putem izvijestiti nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti o zaprimljenim prijavama u roku od 30 dana od odlučivanja o prijavi,
8. čuvati identitet prijavitelja nepravilnosti i podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja odnosno objave drugim osobama, osim ako to nije suprotno zakonu.
Poslodavac ne smije utjecati ili pokušati utjecati na postupanje povjerljive osobe prilikom poduzimanja radnji iz njezine nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Povjerljiva osoba treba svoje dužnosti obavljati zakonito i savjesno i ne smije zlouporabiti svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti.
Bitno je naglasiti da je prijavitelj nepravilnosti od trenutka prijave povjerljivoj osobi pod zaštitom odredbi ovoga zakona. Pa tako poslodavac ne smije prijavitelja nepravilnosti staviti u nepovoljan položaj, a time se smatra npr. otkaz, uznemiravanje, nemogućnost napredovanja, neisplata i smanjenje plaće i drugih naknada, pokretanje stegovnog postupka, izricanje stegovnih mjera ili kazni, uskrata radnih zadataka, promjena radnog vremena, onemogućavanje obrazovanja i stručnog usavršavanja, neisplata nagrada i otpremnina, premještaj na drugo radno mjesto, nezaštita od uznemiravanja drugih osoba, proizvoljno upućivanje na zdravstvene preglede i slično. Zaključno, ako je prijavitelj nepravilnosti pretrpio štetnu radnju u vezi s prijavom nepravilnosti, ima se pravo obratiti nadležnom sudu i dobiti sudsku zaštitu podnošenjem tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti. U tom slučaju, u sudskom postupku oslobođen je plaćanja sudskih pristojbi, a teret dokazivanja prebačen je na poslodavca. Prijavitelj nepravilnosti ima pravo na zaštitu identiteta i povjerljivosti.
